140. brigada – Jastrebarsko

1. Vojarna u srcu grada (1991.)

• U Jastrebarskom je, u vojarni „Franjo Ogulinac Seljo“, bila smještena 4. oklopna brigada JNA — jedna od najelitnijih oklopnih postrojbi te vojske. Njezina je nazočnost bila prijetnja ne samo Jaski nego i Karlovcu, koji je u jesen 1991. bio pod žestokim napadima.
• Ta je postrojba krajem ožujka 1991. intervenirala na Plitvicama tijekom Krvavog Uskrsa, a u ljeto 1991. njezine su tenkovske kolone iz Jaske u dva navrata krenule na Sloveniju, gdje su imale prva borbena djelovanja i gubitke. Građani su to promatrali ogorčeni, svjesni da se tenkovi u tom trenutku ne mogu zaustaviti.
• Nakon slovenskog iskustva iz vojarne su počeli bježati vojnici svih nacionalnosti — u nekoliko dana otišlo ih je 30 %, među njima i zapovjednik Rod Vidič. Zapovijedanje je preuzeo Radovan Tačić, koji je tijekom srpnja dao postaviti 2.000 protupješačkih mina u krugu vojarne i 1.600 u krugu obližnjeg šumskog skladišta Murat.
• U kolovozu je dio tenkova s iskusnijim ljudstvom izmješten na vojni poligon Slunj, pa su u Jastrebarskom ostali uglavnom neiskusni ročnici; početkom rujna u vojarnu ipak stižu svježe snage.

2. Ustroj 61. samostalne bojne ZNG (lipanj – kolovoz 1991.)

• 30. lipnja 1991. — predsjednik Skupštine općine Branimir Pasecky, predsjednik Izvršnog vijeća Ivan Penić i sekretar Sekretarijata NO Ante Mravak predali su zapovijedanje Ignacu Horvatiću. U sastav su ušli i dragovoljci.
• Kao predložak za ustroj poslužio je policijski ustrojbeni plan. Sama zapovijed za ustrojavanje izdana je usmeno; sve daljnje išle su kanalom Policijske postaje Jastrebarsko, kojom je zapovijedao Zvonimir Novoselec.
• U formiranju su sudjelovali Ignac Horvatić, Čedomil Všetečka, Franjo Ljubetić, Stjepan Žuti, Mladen Troha, Zlatko Barić i Pavao Jakšić.
• 7. kolovoza 1991. napisana je službena zapovijed o ustrojavanju 61. samostalnog bataljuna Zbora narodne garde. Zapovjednik od osnutka bio je Ignac Horvatić, pričuvni kapetan I. klase.

3. Prvo postrojavanje u Vranov Dolu (16. kolovoza 1991.)

• 16. kolovoza 1991. postrojba se prvi put postrojila u kamenolomu Vranov Dol — stotinjak dragovoljaca. Smotru je proveo Branimir Pasecky, a prijavak podnio pričuvni pukovnik Čedomil Všetečka. Nazočili su i Ivan Penić kao načelnik Kriznog stožera te Marijan Severinac kao predstavnik Ustavnog suda.
• 1. satnija imala je okosnicu pod zapovjedništvom Čedomila Všetečkog; pridružili su joj se dragovoljci iz Donje Kupčine (zapovjednik Dario Torjanec) te iz Pisarovine, Lijevoga Sredičkog i okolnih naselja (zapovjednik Ivan Strnić Čin).
• 2. satnija imala je okosnicu pod zapovjedništvom Marijana Kurtalja.
• Pripadnici obiju satnija bili su dragovoljci koji su pristupili bez mobilizacijskog poziva. Te su dvije satnije postale okosnica i 61. bojne ZNG-a i kasnije 140. brigade Hrvatske vojske.
• 4. listopada 1991. pripadnici 61. bataljuna odlaze prema rijeci Kupi i zauzimaju obrambene položaje.

4. Blokada i odlazak 4. oklopne brigade (rujan – studeni 1991.)

• 13. rujna 1991., temeljem odluke predsjednika Franje Tuđmana, blokirani su svi objekti JNA na slobodnom teritoriju — među njima i oni u Jastrebarskom. U potpunoj se blokadi našlo nešto više od 300 pripadnika JNA, kojima su isključeni struja, voda i telefonske linije. Prekinuta je veza između vojarne i skladišta Murat, a zauzeta je i svinjogojska farma u susjednom Cvetkoviću, na kojoj su službu držala tri vojnika JNA.
• Uslijedili su dugotrajni pregovori. Općinsko vodstvo, u skladu s tadašnjom politikom hrvatskog vrhovništva, težište je stavilo na pregovore, a ne na silu: Pasecky i suradnici pregovarali su s potpukovnikom Tasićem i izborili povlačenje bez uporabe sile, uz jamstvo sigurnog i neometanog odlaska.
• Pred vojarnom je postavljen razglas s pozivom vojnicima da se predaju — mjera koja je urodila plodom: predalo se više od stotinu pripadnika JNA, uz jamstvo povratka kućama, koje je i održano.
• Blokada je bila potpuna, a na učestale provokacije pojedinih oficira, kojima se htio izazvati incident kao izlika za napad na grad, nije se odgovaralo.
• U vlastitoj knjizi „Stakleni tenkovi – moć i nemoć četvrte oklopne brigade“ Tačić navodi da su razrađivane četiri varijante izlaska: nasilni proboj, pregovori i mirno razdruživanje, zarobljavanje većeg broja talaca te prijetnja dizanjem skladišta „Murat“ u zrak.
• Krajem rujna sklopljen je sporazum o mirnom izlasku, ali ga vrhovna komanda JNA nije odobrila, pa je brigada ostala u blokadi još mjesec i pol.
• 13. studenoga 1991. JNA je konačno napustila Jastrebarsko. Kolona duga gotovo 40 kilometara — stotinjak oklopnih vozila, među njima oko osamdeset tenkova — otišla je pravcem Jastrebarsko – Karlovac – Vojnić – Vrginmost – Glina – Dvor na Uni – Bosanski Novi – Banja Luka – Doboj – Tuzla. Za sobom su ostavili nekoliko inženjerijskih strojeva i desetak borbenih vozila u polurazrušenom stanju.
• U spomen na taj dan Jastrebarsko obilježava Dan grada.

5. Ustroj 140. brigade i odlazak na kupsko ratište

• Tih je dana ustrojena i 140. brigada Hrvatske vojske, koja je 27. studenoga 1991. krenula na kupsko ratište.
• Sastojala se od dvaju bataljuna: prvi su činili borci dotadašnjeg 61. bataljuna ZNG-a, a drugi pripadnici Teritorijalne obrane i Narodne zaštite.
• Položaji su se protezali uz Kupu: desni bok naslanjao se na kanal Kupa–Kupa, lijevi na Lijeve Štefanke, a raspored je u dubinu išao prema Kupčinskoj šumi i Pisarovini.

6. Kupsko ratište: uvjeti, borbe i gubici

• Zima je bila teška: uz obalu se smjenjivalo snijega i kiše, a razmočeno je tlo samo po sebi bilo prepreka.
• Borbe su bile pretežno topničke. Pješački proboji nisu dolazili u obzir jer je Kupa djelovala kao prirodna fortifikacija.
• Topništvo brigade gađalo je neprijateljske položaje s velikom preciznošću i zbog toga je često bilo meta zračnih napada; u jednom su takvom napadu poginula dvojica boraca. S druge strane, i jedan je neprijateljski MiG osjetio učinak protuzračne obrane.
• Gubici: petero poginulih i 43 ranjena borca. Brojka je razmjerno mala s obzirom na to da je na zonu odgovornosti duljine 15 do 17 kilometara palo između 3.500 i 5.000 projektila — što zapovjedništvo pripisuje dobroj organizaciji.

7. Zapovjednici

Zapovjednik Stjepan Žuti isticao je velike zasluge prvoga zapovjednika, pukovnika Nedjeljka Katušina, za sam ustroj brigade.

8. Nasljeđe

• Iz 140. brigade proizašla je 140. domobranska pukovnija HV Jastrebarsko.
• Zajedničke su postrojbe okupljale branitelje šireg kraja — uz Jaskance i one iz Krašića, Klinča Sela, Pisarovine i Žumberka.

9. Sjećanje

• U kamenolomu Vranov Dol podignuta je spomen-ploča — u spomen svih pripadnika 61. bojne ZNG-a, 140. brigade HV-a i 140. domobranske pukovnije te svih branitelja tih postrojbi stradalih u Domovinskom ratu. Podigli su je tadašnje Poglavarstvo Grada Jastrebarskog te općine Pisarovina, Klinča Sela, Krašić i Žumberak.
• Svake se godine 16. kolovoza kod ploče polažu vijenci i pale svijeće — obilježena je tako 31. obljetnica (2022.) i 33. obljetnica (2024.) prvoga postrojavanja.
• 30. studenoga u dvorani Glazbene škole Jastrebarsko predstavljena je knjiga „Jastrebarsko u Domovinskom ratu“ autora dr. sc. Ante Nazora i Ane Holjevac Tuković. Nastajala je nekoliko godina, uz pomoć Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i sudionika rata; inicijativu su pokrenuli Ignac Horvatić i Ivan Batušić, a izdanje je podržao predsjednik Zoran Milanović.
• O tim je danima na predstavljanju svjedočio Ivan Penić, predsjednik kriznog štaba tadašnje općine i kasniji ministar unutarnjih poslova: „Mi smo tih dana bili maleni David naspram velikog Golijata, a naša vjera pomogla nam je da u kratkom vremenu stvorimo snažnu obranu.“
• Ignac Horvatić knjigu je opisao ovako: „Ovaj je dokument dokaz velike hrabrosti i zajedništva te volje naroda za stvaranjem vlastite države, kako u Jaski tako i u cijeloj Hrvatskoj.“

Ključne lokacije

Napomena o izvorima

• Prezime predsjednika Skupštine općine u izvorima se javlja u dva oblika — Pasecky i Pesecky.
• Treba razlikovati dvije slične osobe: Zvonimir Novoselec, zapovjednik Policijske postaje Jastrebarsko 1991., i Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskog u novije vrijeme.
• Za 140. domobransku pukovniju izvori navode samo da je postojala i tko ju je vodio; datum njezina ustroja nije naveden.
• Točan datum ustroja 140. brigade nije izričito naveden — gradivo ga smješta u dane oko odlaska JNA (13. studenoga 1991.), a navodi da je brigada na kupsko ratište krenula 27. studenoga 1991.