1. oklopno mehanizirana bojna 1. brigade ZNG Republike Hrvatske

1. gardijska brigada „Tigrovi" bila je najelitnija i najbolje opremljena postrojba Hrvatske vojske, s bazom i zapovjedništvom u Zagrebu. Kroz cijeli Domovinski rat nosila je najteže borbene zadaće pod geslom „Za Hrvatsku kao tigar", boreći se na svim hrvatskim bojištima — od Vukovara do juga Hrvatske i završnih operacija 1995.

Utemeljenje (1990.)

• 5. studenoga 1990. — u vojnoj bazi Rakitje kraj Zagreba okuplja se oko tristotinjak dobrovoljaca iz svih krajeva Hrvatske. Zbog političke situacije sve počinje pod okriljem Jedinice za posebne namjene MUP-a RH, poznate kao „Tigrovi iz Rakitja".
• Jezgru čine polaznici tečaja Prvi hrvatski redarstvenik. Uz Antiterorističku jedinicu Lučko bili su tada jedina policijsko-vojna formacija sposobna braniti mladu državu.
• Uz iznimno naporne obuke istodobno osiguravaju vitalne objekte u Zagrebu — Sabor, Vladu i HRT.

1991. — prve borbe

• Pakrac — prvi ozbiljniji incident i prve borbene zadaće.
• Rano proljeće 1991., Plitvička jezera — „Krvavi Uskrs": specijalci se izravno sukobljavaju s pobunjenim Srbima. Pogiba Josip Jović, prvi pripadnik Tigrova i prva žrtva Domovinskog rata.
• 28. svibnja 1991. — na stadionu NK Zagreb (Kranjčevićeva) postrojba se službeno predstavlja javnosti kao 1. brigada Zbora narodne garde; daljnjim narastanjem postaje 1. A brigada ZNG-a.
• Ljeto 1991. — dijelovi brigade odlaze na Banovinu (Glina, Petrinja, Kostajnica) te u istočnu Slavoniju (Ilok, Principovac).
• Vukovar — elementi brigade prolaze vatreno krštenje u opkoljenom gradu; dio boraca probojem se izvlači prije pada grada.
• Jesen/zima 1991. — na novljanskom i novogradiškom bojištu, nakon dolaska prvih tenkova, Tigrovi lome neprijateljsku obranu i oslobađaju zapadnu Slavoniju. Sudjeluju i u deblokadi vojarni (Zagreb, Varaždin, Bjelovar); zloglasna „Maršalka" nakon oslobađanja postaje njihova matična vojarna.

Južno bojište i Dubrovnik (1992.)

• Travanj 1992. — Tigrovi kreću u napadna djelovanja na Južnom bojištu kako bi spriječili neprijateljski prodor prema Neumu, Stonu i Pločama. Teške borbe vode za visove iznad Slanog, u koje pobjedonosno ulaze.
• Listopad 1992. — ključna uloga u deblokadi Dubrovnika; pomorski desant na Cavtat i potiskivanje neprijatelja s dominantnih kota iznad Konavoskog polja. Najjužniji dio Hrvatske potpuno je oslobođen.

Maslenica i Velebit (1993.–1994.)

• Početkom 1993. — sudjelovanje u operaciji Maslenica i držanje zauzetih položaja na surovim velebitskim vrletima.
• Istodobno se brigada preustrojava u 1. gardijsku brigadu s tri motorizirane pješačke bojne; razdoblje relativnog primirja koristi se za intenzivnu obuku.
• 1994., Velebit — pogiba jedan od legendarnih zapovjednika, Damir Tomljanović Gavran.

Operacija Bljesak (svibanj 1995.)

• Na dobro poznatom terenu zapadne Slavonije Tigrovi vode jedan od dvaju glavnih napadnih pravaca. Snažnim i brzim udarom u dva dana probijaju neprijateljsku crtu, oslobađaju okupirana sela i spajaju se s 3. gardijskom brigadom u Okučanima.
• Ponovno je uspostavljen promet autocestom Zagreb–Lipovac; oslobođena je cijela zapadna Slavonija.

Operacija Ljeto '95

• Brigada sudjeluje u operaciji „Ljeto '95" u Bosni i zauzima planinski teren istočno od pobunjene RSK — od vitalne važnosti za nadolazeću Oluju.

Operacija Oluja (4.–7. kolovoza 1995.)

• 4. kolovoza 1995., rano jutro — projektili s topničkih položaja Tigrova najavljuju početak operacije. Brigada je bila glavni udarni element na zapadnom sektoru (sjeverno od Gospića), sa zadaćom dosezanja granice s Bosnom i Hercegovinom.
• Napreduje iz nekoliko smjerova prema Plitvičkim jezerima — mjestu gdje je 1991. pao prvi poginuli — i oslobađa ih.
• 6. kolovoza — kod Tržačkih Raštela brigada izbija na državnu granicu i susreće se s 5. korpusom Armije BiH (rukovanje generala Marijana Marekovića i Atifa Dudakovića), čime je deblokiran bihaćki džep.

Operacija Una i kraj rata

• Nakon Oluje brigada sudjeluje u općoj protuofenzivi i oslobađanju zapadne Bosne. Kombinacija hrvatsko-bosanske protuofenzive i NATO-ova bombardiranja (operacija Namjerna sila) prisiljava srpsku stranu na mirovne pregovore (Daytonski sporazum).

Poslije rata i danas

• Bila je prva hrvatska brigada reorganizirana prema NATO standardima te prva postrojba HV-a koja je s pješačkim snagama sudjelovala u misiji ISAF u Afganistanu.
• 28. travnja 2008. brigada je rasformirana; njezino ime i simbole danas nosi 1. mehanizirana bojna „Tigrovi" Gardijske mehanizirane (motorizirane) brigade.
• Vojarna „Croatia" u Novom Zagrebu od 2018. nosi ime „1. gardijske brigade Tigrovi — Croatia".

Žrtva

Kroz Tigrove je tijekom rata prošlo više od 11.000 pripadnika. Poginulo je 367 pripadnika, šestorica se vode kao nestali; 1.711 je ranjeno (27 stopostotnih invalida), a 201 je prošao torture neprijateljskih logora. Trajni podsjetnik na njihovu žrtvu spomen-obilježje je u vojarni „1. gardijske brigade Tigrovi — Croatia".

Ključne lokacije

Izvori: Hrvatski vojnik (hrvatski-vojnik.hr), MORH; obljetnički prilozi „30 godina Tigrova" (2020.) i „28 godina Tigrova" (2018.).