84. gardijska bojna "Termiti" HV Zadar

84. gardijska bojna Zadar "Termiti" bila je lakojurišna, brdskoplaninska gardijska postrojba iz Zadra, osnovana 1994. godine, koja je djelovala do 1995. godine. Smatrala se elitnom postrojbom čiji su pripadnici već bili iskusni borci. U njezinim redovima služili su posebice bivši pripadnici 204. vukovarske brigade HV-a, odabrani branitelji iz 112. brigade HV-a i 7. domobranske pukovnije HV-a iz Zadra, nadalje pripadnici drugih specijalnih postrojbi, kao i manji dio iz 4. gardijske brigade te jedan vod Bojne "Rafael vitez Boban" HOS-a. Zapovjednik Bojne Termiti bio je vukovarski veteran pukovnik Ivica Arbanas. Po zapovijedi ministra obrane Gojka Šuška, postrojba je 9. ožujka 1995. godine ušla u sastav 9. gardijske brigade "Vukovi" te preuzela naziv 2. pješačka bojna 9. gbr. U lipnju 1995. godine, tijekom teških borbi na području Završja oko strateški važnog vrha Šator, Bojna Termiti dobila je zadaću da dijelom svojih snaga ojača taj dio bojišnice. Unatoč teškom terenu, uspjela je ovladati područjem; u diverzantskoj akciji dio 3. satnije je po danu uništio jako uporište četničke specijalne policije i izazvao paniku u neprijateljskim redovima. Postrojba je također držala crtu obrane na Velebitu s dalmatinske strane. Dana 24./25. srpnja 1995. godine premještena je i sudjelovala je u operaciji Ljeto '95, koja je bila usmjerena na deblokadu Bihaća, zauzimanje Bosanskog Grahova i Glamoča te pripremu za oslobađanje Knina. Za osvajanje 47 utvrđenih četničkih bunkera Bojna Termiti dobila je pisanu pohvalu od predsjednika Franje Tuđmana i ministra Gojka Šuška. Tijekom operacije Oluja postrojba je zajedno sa snagama specijalne policije osvojila dominantne vrhove Tulove grede i Mali Alan, gdje su srpske snage već prvog dana pretrpjele teške gubitke. Nakon zauzimanja velebitskih položaja, 7. kolovoza premještena je u Gračac te je potom djelovala u smjeru Srba, kao i na nadzoru kanjona Une, u suradnji s 4. i 7. gardijskom brigadom. Nakon Oluje postrojba je držala položaje na južnom bojištu kod Cavtata kako bi suzbila pretenzije Crne Gore i SR Jugoslavije na poluotok Prevlaku.